Passer au contenu principal

En vedette

Siyifikasyon Kache Dreadlocks yo

Siyifikasyon Kache Dreadlocks yo: Yon Vwayaj Nan Tan ak Kilti Entwodiksyon Dreadlocks se plis pase yon stil cheve; yo se yon senbòl ki gen gwo valè kiltirèl ak espirityèl. Atik sa a eksplore rich istwa ak anpil siyifikasyon dreadlocks yo, pandan li antre nan orijin yo ak evolisyon yo nan divès sosyete. Orijin Istorik Dreadlocks yo remonte nan sivilizasyon ansyen tankou Ejip ak Lagrès. Nan sosyete sa yo, dreadlocks te souvan wè tankou yon reprezantasyon pouvwa ak sajès. Ansyen Ejipsyen yo, pa egzanp, te asosye dreadlocks ak espirityalite ak idantite, kwè ke yo konekte moun ak rasin espirityèl yo. Siyifikasyon Kiltirèl Nan plizyè tribi Afriken, dreadlocks senbolize sajès espirityèl ak idantite kiltirèl. Yo souvan wè kòm yon manifestasyon fizik koneksyon yon moun ak zansèt yo ak mond espirityèl la. Mouvman Rastafariyen an nan Jamayik montre plis siyifikasyon kiltirèl dreadlocks yo. Pou Rastafaryen yo, dreadlocks se pa sèlman yon stil cheve men yon senbòl rezistans kont nòmal sosy...

Plen kle sou diplomasi Ayiti: 9 Fevriye 1822: Ayiti fè yon sèl ak repiblik Dominikèn


Plen kle sou diplomasi Ayiti
9 Fevriye 1822: Ayiti fè yon sèl ak repiblik Dominikèn

Nan istwa diplomatik Ayiti, 9 fevriye 1822 se yon dat enpòtan paske li make reyinifikasyon zile Ayiti a anba otorite Repiblik Ayiti. Sa te rive apre plizyè ane lit ak konfli, depi sou endepandans peyi a nan 1804. Apre endepandans, Ayiti te rete divize an de pati, ak yon pati ki te anba kontwòl espanyòl nan lès la. Anpil lidè Ayisyen te swete reyinifye zile a, men sa te pran anpil tan ak anpil efò diplomatik pou li rive.

Pwen Kle:

  • 1804-1821: Apre Ayiti te deklare endepandans li 1ye janvye 1804, lidè peyi a te toujou swete fè tout zile a fè yon sèl. Malgre repiblik la te konsidere kòm yon nasyon endepandan, te gen kèk teritwa ki te toujou anba dominasyon espanyòl nan pati lès la.
  • 1821: Nan 30 novanm 1821, yon junta José Nuñez de Cáceres te dirije nan pati espanyòl la te deklare endepandans, e sa te pouse kèk vil nan pati dominiken an pou yo mande pwoteksyon ak sipò Ayiti.
  • 9 Fevriye 1822: Jean-Pierre Boyer, prezidan Ayiti, te vwayaje nan Santo Domingo pou otantifye reyinifikasyon zile a. Li te resevwa kle vil la nan men José Nuñez de Cáceres, epi li te pwomèt gouvènman Ayiti a ta garanti sekirite ak trankilite pou moun ki t ap viv nan pati dominiken an.
  • Konsekans: Malgre pwomès Boyer, li te gen anpil difikilte pou jere inifikasyon an. An 1844, lè Boyer pèdi pouvwa a, Dominiken yo te deklare endepandans yo, sa ki te remennen divizyon zile a pou jouk jounen jodi a.

Refleksyon:
Nou ka mande tèt nou kijan Ayiti ta ye jodi a si zile a te rete ini pandan tout tan sa yo. Ki jan relasyon diplomatik Ayiti ak Repiblik Dominikèn ta ka ye si reyinifikasyon an te dire? Nou envite w swiv kolòn sa a chak semèn pou plis analiz sou istwa diplomatik Ayiti.

NB :
Atik sa a se yon adaptasyon. Pou plis konpreyansyon sou enpak Ayiti nan istwa diplomatik, li ta itil pou w eksplore liv Les grandes dates de l’histoire diplomatique d’Haïti: De la période fondatrice à nos jours pa Wien Weibert ARTHUS,  Edisyon L’Harmattan pibliye.

Pou ou jwenn plizyè atik enteresan :


Commentaires

Messages les plus consultés